O kafani

Iako je vekovima bije veoma loš glas, kafana i dalje predstavlja veoma važnu instituciju gotovo svakog društva. Na ovom mestu, koje boemi smatraju najvećom učiteljicom života, sklapaju se unosni poslovi, stiču se večna prijateljstva i otkrivaju velike ljubavi. Uprkos ovakvim dobronamernim shvatanjima, činjenica je da je kafana, kao ustanova uglavnom bazirana na konzumiranju alkohola ili neobuzdanom noćnom provodu, oduvek bila ozloglašena kao mesto gde je porok nepodnošljivo lako dostupan. Malobrojni kritičari noćnog života i rigidni moralisti govore kako se danas, za razliku od nekadašnjih sretnih i puritanskih vremena, kafane otvaraju na svakom ćošku, što je, po takvim tumačenjima, u potpunosti nedopustivo. Ipak, ovakva shvatanja nisu na mestu i upravo je iznenađujuća brojnost kafana, restorana i ostalih sličnih objekata, sa različitim zabavnim sadržajima, u kojima su duge večeri prekraćivali još predratni Novosađani. Javni život našeg grada se, još od kada mu je carica Marija Terezija darovala njegovo lepo ime, 1748. godine, u velikoj meri odvijao u raznim ugostiteljskim objektima, gde su “pametne razgovore” vodili velikani poput Đure Jakšića, Uroša Predića i Laze Kostića.

This entry was posted in Некатегоризовано. Bookmark the permalink.

Comments are closed.